28.11.2012.g.

Tvrdoš 0,7 u našem diskontu...

Vinski podrumi manastira Tvrdoš
Na obali reke Trebišnjice, 5 kilometara nizvodno od Trebinja, nalazi se manastir Tvrdoš, posvećen uspenju presvete Bogorodice. Po narodnom predanju, manastir je podignut u IV veku, i zadužbina je cara Konstantina, dok se obnova manastira vezuje za Kralja Milutina...
 

 
Tokom XVII veka u manastiru Tvrdoš se zamonašio Stojan Jovanović, i dobio monaško ime Vasilije, da bi kasnije postao episkop trebinjski, zahumski i skenderijski. Kada su turci razorili Tvrdoš, on prelazi u manastir Ostrog i danas je poznat kao Sveti Vasilije Ostroški.
 
 
Nastavak teksta čitaj na desnoj strani...
 



 
Tokom XVII veka manstir su više puta zauzimali turci i mlečani, da bi ga mlečani pre konačnog povlačenja 1694. potpuno uništili obzirom da je bio odlično utvrđenje, te ga nisu želeli ostaviti turcima. O tome govori narodna pesma Razaranje manastira Tvrdoša. Od tada manastir je pod raznim okolnostima u više navrata bio obnavljan i napušten. Poslednji put, nakon što je skoro 50 godina bio pust, manastir je obnovljen 1989. godine, i od tada funkcioniše. Tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. Manastir Tvrdoš je bio privremeno sedište episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog. U manastiru se nalaze svete mošti Jelene Anžujske (majke kralja Milutina) i Svetog Joasafa, osnivača Manastira Meteori u Grčkoj.

U manastiru se oduvek pravilo dobro vino, po kome je manastir i danas veoma poznat. Podrumi i hrastove bačve potiču još iz XVI veka. Nakon poslednje obnove života u manastiru, Tvrdoški vranac se pročuo berbom iz 2003, koja je zaista bila posebna. Nakon toga, monasi predvođeni igumanom jeromonahom Savom, uspevaju da obnove vinograde u trebinjskom i podignu nove zasade u obližnjem Petrovom i Popovom polju i modernizuju proces proizvodnje najmodernijom tehnologijom. Tako je u manastirkom kompleksu, na desetak metara od starog podruma ukopan novi, koji je iako savremen, sa druge strane savršeno uklopljen u ambijent manastira. Visinska razlika postojećih nivoa omogućuje i gravitacioni transport vina u procesu prerade, što proizvodni koncept Tvrdoša čini kompletnim.
Danas se vina prave u dve linije. Jednu čine tradicionalne lokalne sorte Vranac (tvrdoško crno) i Žilavka (tvrdoško belo), dok su u drugoj internacionalne sorte Cabernet Sauvignon (Hum), Merlot (Izba) i od ove godine i Chardonnay, koji tek treba da izađe na tržište. Probali smo ga premijerno, i veoma nam se dopao. Citrusnih i cvetnih nota, tvrdoški Chardonnay je uspeo da zadrži svežinu, iako je puno sunca uslovilo visok nivo šećera i procenat od čak 14.5% alkohola. Svim ljubiteljima vina preporučujemo da probaju ovaj novi ponos Podruma manastira Tvrdoš. Pored vina, u manastiru se pravi odlična travarica i konjak Sveti Stefan, kao i med.

Tekst i fotografija p reuzeti sa sajta: www.vinoteka.rs